:: Povijest
Osnovne povijesne e`injenice:
oko 400 p.n.e prve gre`ke kolonije osnovane su na jadranskim otocima
oko 100 p.n.e Rimljani vladaju istoe`nom obalom Jadrana
305. Rimski car Dioklecijan vlada u današnjem Splitu
oko 600. Hrvati se sele u današnju Hrvatsku
852. Knez Trpimir izdaje Povelju u kojoj se prvi put spominje ime Hrvatska
925. Spominje se prvi hrvatski kralj, Tomislav, koji ujedinjuje panonsku i dalmatinsku Hrvatsku
1102. Nakon smrti Petra Svae`i?a, posljednjeg hrvatskog kralja, Hrvatska ulazi u personalnu uniju s Ma?arskom
1242. Kralj Bela IV izdaje Zlatnu bulu kojom Zagreb proglašava slobodnim kraljevskim gradom
1433. Poe`eci obrane od Turaka, koji su tijekom vremena okupirali ve?i dio hrvatskog teritorija
1527. Odlukom hrvatskog Sabora, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg
1699. Hrvatska je oslobo?ena turske vladavine; kontinentalna Hrvatska ostaje pod vlaš?u Habsburgovaca, najve?i dio obale i otoka je pod Venecijom; samo je Dubrovae`ka Republika samostalna
1815. Nakon kratkotrajne vladavine Napoleona, koji je ukinuo vlast Venecije i Dubrovae`ku Republiku, skoro e`itava današnja Hrvatska ulazi u Habsburšku monarhiju
1847. Hrvatsko jezik postaje službeni jezik u Hrvatskom Saboru, gdje zamjenjuje latinski
1848. Ban Josip Jelae`i? brani Hrvatsku od pokušaja ma?arske okupacije i ujedinjuje sve hrvatske provincije
1866. Biskup Josip Juraj Strossmayer osniva Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, prvu u jugoistoe`noj Europi
1918. Nakon pada Austro-Ugarske monarhije u Prvom svjetskom radu, Hrvatska postaje dio Kraljevie Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je kasnije prozvana Jugoslavija
1941. Njemae`ka i talijanska vojska okupiraju Jugoslaviju; poe`inje organizirani partizanski otpor pod vodstvom Josipa Broza Tita
1945. Proglašena je Federativna Narodna Republika Jugoslavija (kasnije Socijalistie`ka federativna Republika Jugoslavija), Hrvatska u njoj postaje Republika
1990. Održani su prvi višestranae`ki izbori nakon 2. svj. rata. Sabor bira dr. Franju Tu?mana za prvog predsjednika
1991. Hrvatska proglašava nezavisnost; poe`inje srpska pobuna koju podržavaju Jugoslavenska narodna armija i Srbija, što rezultira okupacijom tre?ine hrvatskog teritorija
1992. Republika Hrvatska postaje e`lanicom Ujedinjenih Naroda
1998. Posljednji okupirani dio Hrvatske, ukljue`uju?i Vukovar, vra?an je pod hrvatsku vlast.
12/1999. umire prvi hrvatski predsjednik, dr. Franjo Tu?man
1/2000. održani izbori, pobijedila koalicija 6 stranaka
12/2003. održani izbori, pobijedila Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) te u koaliciji s Hrvatskom socijalno liberalnom strankom, Demokratkim centrom, Hrvatskom strankom umirovljenika i zastupnicima manjima oformila Vladu
Izvori:
Hrvatski institut za povijest
Darko Žubrini?: Croatia: An Overview of History, Culture and Science (engleski)
Odaberite strance: Hrvatska - United States of America
:: Kultura
Op?i podaci:
Hrvatska je bogata kulturno-povijesnim spomenicima iz svih vremena, zahvaljuju?i povijesnim zbivanjima te miješanju razlie`itih kultura na ovim prostorima. Utjecaji mediteranske kulture, brojni spomenici iz vremena antike, starog Rima i ranog Srednjeg vijeka, romanie`ko sakralno naslje?e, i cijeli niz sae`uvanih karakteristie`no mediteranskih urbanih cjelina kulturološki odre?uju obalu Hrvatske. Kontinentalni dio Hrvatske dio je srednjeeuropskog kulturnog kruga, te ima brojna prethistorijska nalazišta svjetske važnosti, stare gradove, tvr?ave i dvorce iz kasnog Srednjeg vijeka te kulturne spomenike i gra?evine
Književnost:
Hrvatsku književnost možemo kronološki podijeliti u e`etiri razdoblja:
* srednjovjekovna književnost (IX do potkraj XV stolje?a)
* starija književnost (od humanizma i renesanse do preporoda - XV st. do 1835.)
* novija književnost do 1914 godine
* suvremena književnost (od 1914. do današnjih dana)
Tekstovi koji se odnose na srednjovjekovnu književnost uglavnom su pisani glagoljicom i staroslavenskim jezikom, koji u Hrvatsku donose ue`enici ?irila i Metoda. Najznae`ajniji dokument toga razdoblja je tzv. "Ljetopis popa Dukljanina" (kraj XII stolje?a). Paralelno se javljaju i pravni spomenici, pisani glagoljskim pismom ("Baš?anska ploe`a", oko 1100; "Vinodolski zakon" 1288...) u kojima se javljaju i elementi narodnog govora.
Starija književnost teritorijalno je rascjepkana i vremenski nekontinuirana, te prolazi kroz više faza (humanizam, renesansa, protestantizam, katolie`ka reakcija, prosvjetiteljstvo). Najznae`ajniji predstavnik tog razdoblja svakako je Marko Maruli? (1450 - 1524). Njegovo najvažnije djelo je epski spjev "Judita" napisana 1501. U razdoblju renesanse javlja se Marin Drži? (1508 - 1567), svestrano nadaren dramski pisac, prvenstveno komediograf. Razdoblje reformacije zahva?a Hrvatsku samo periferno, a poznatiji predstavnik te faze je Istranin Matija Vlae`i? ili Flacius Illyricus (1520 - 1575). Književnost baroka obilježava Dubrove`anin Ivan Gunduli? (1589 - 1638) epovima "Osman" i "Dubravka". Od poznatijih književnika toga razdoblja spomenimo još i Andriju Kae`i?a Mioši?a (1704 - 1760), Adama Baltazara Kre`eli?a (1715 - 1778), te svakako ue`enjaka, filozofa i pisca Ru?era Boškovi?a (1711-1787).
Novija književnost zapoe`inje razdobljem ilirizma i književnim krugom okupljenim oko Ljudevita Gaja (1809 - 1872). Kao pisci poetski vrjednijih djela istakli su se Ivan Mažurani? (1814 - 1890) svojom poemom "Smrt Smail-age E`engi?a" i dopunom Gunduli?eva "Osmana", te Stanko Vraz i Petar Preradovi? (1818 - 1872). 1867. osniva se Jugoslavenska (danas Hrvatska) akademija znanosti i umjetnosti, a 1874. i Sveue`ilište. Centralna je književna lie`nost tog vremena August Šenoa (1838 - 1881), koji je u prvom redu tvorac hrvatskog povijesnog i društvenog romana i pripovijetke, ali i književni i kazališni kritie`ar, feljtonist, pjesnik i dramatie`ar, te urednik književnog e`asopisa "Vijenac". Razdoblje realizma poe`inje nakon Šenoine smrti. Veliki pjesnik ovog razdoblja je Silvije Strahimir Kranje`evi? (1865 - 1908), koji je u nekoliko svojih najboljih pjesama dao najzreliji poetski dokument svog vremena, djeluju?i svojom poezijom na mnoge pjesnike XX. stolje?a. Ostali književnici djeluju pretežito na regionalnoj osnovi, pa se tako izdvajaju Eugen Kumie`i? (1850 - 1904), pisac Istre, Zagreba i hrvatske prošlosti, pisac Hrvatskog zagorja i oštar kritie`ar zagrebae`kih prilika Ante Kovae`i? (1854 - 1889), e`ije je djelo "U registraturi" najvrednije djelo hrvatskog realizma. Iz Hrvatskog zagorja je i Ksaver Šandor Gjalski (1854 - 1935). Vjenceslav Novak (1859 - 1905) u svojim je djelima opisivao Zagreb i Prag, ali i propadaju?e senjske patricije ("Posljednji Stipane`i?i"). Slavonsku ravnicu i šumu opisivao je Josip Kozarac (1858 - 1906).
Hrvatska Moderna obilježena je preobražajem u vrijeme još uvijek neriješenih minimalnih politie`kih uvjeta za razvoj nacionalnog života. Ideolozi hrvatske Moderne bili su Milivoj Dežman Ivanov (1873 - 1940) i Milan Marjanovi? (1879 - 1955). Razdoblje moderne dalo je i niz pjesnika koji su se afirmirali ve? u prvom nastupu, Milana Begovi?a (1876 - 1948), Dragutina Domjani?a (1875 - 1933), Vladimira Vidri?a (1875 - 1909). Tu su i Ivo Vojnovi?, Josip Kosor, Janko Poli? Kamov, te Antun Gustav Matoš (1873 - 1914).
Tijekom ratnog vihora na hrvatsku književnu scenu stupa nova generacija književnika, koji predvode razdoblje hrvatske suvremene književnosti. Radi se o velikim imenima hrvatske književnosti Miroslavu Krleži, Tinu Ujevi?u (1891 - 1955), Antunu Branku Šimi?u (1898 - 1925), Gustavu Krklecu, Dobriši Cesari?u i Dragutinu Tadijanovi?u. Tu sui Ivan Goran Kovae`i?, Vjekoslav Kaleb, Ranko Marinkovi? i Petar Šegedin.
Likovne umjetnosti:
Hrvati su se naselili na podrue`ju na kojemu su Kelti i Iliri ostavili tragove razvijene kulture željeznog doba, a rimski kolonizatori izgra?ena gradska i seoska naselja. Najstarija svjedoe`anstva o gra?evnoj djelatnosti Hrvata javljaju se nakon 800. godine u svezi s prihva?anjem krš?anstva. Od druge polovice XI stolje?a javljaju se romanie`ke bazilikalne crkve s apsidama (katedrale u Zadru, Rabu, Trogiru). Gotika se javlja u XIII stolje?u kod gradnje zagrebae`ke katedrale. Majstor stila cvjetne gotike je Juraj Dalmatinac, graditelj katedrale u Šibeniku, koji je na njenim apsidama isklesao vijenac sa 74 glave karakteristie`nih fizionomija.
Na prijelazu iz XV i XVI stolje?a javljaju se renesansni oblici u graditeljstvu i kiparstvu u jadranskom dijelu Hrvatske. Andrija Aleši izradio je krstionicu u trogirskoj katedrali, a Ivan Dukanovi? je za tu katedralu izradio dva kipa. Na sjeveru Hrvatske do znatnijeg je izražaja došao barok. Primjer je unutrašnja dekoracija crkve svete Katarine u Zagrebu. Barok prevladava i u XVIII kada se u gradovima podižu palae`e feudalaca, a na ladanju dvorci i plemi?ke kurije. Klasicizam prvih desetlje?a XIX stolje?a nije došao do izražaja u monumentalnim oblicima i razmjerima.Zahvaljuju?i Bartolu Felbingeru, Zagreb je dobio niz jednostavnih i harmonie`nih gra?anskih domova. Jedini je hrvatski slikar na izmaku bidermajera Vjekoslav Karas, koji je svojim portretima obilježio poe`etak novovjekovnog hrvatskog slikarstva. Godine 1892. u Zagreb dolazi Vlaho Bukovac, gdje radi nove povijesne i alegorijske kompozicije, portrete i studije. Celestin Medovi? zastupa sakralnu i povijesnu kompoziciju, a Bela E`ikoš-Sessija. Ovom krugu pripadaju i grafie`ar Menci CL. Crne`i? i pejzažisti Ferdo Kovae`evi? i Slava Raškaj.
Poe`etkom XX stolje?a u hrvatskom slikarstvu odrazuju se nova likovna strujanja. Slikarstvo Emanuela Vidovi?a znae`i osloba?anje od shema akademizma. Josip Rae`i? i Miroslav Kraljevi? uspjevaju u svojim kratkim životimaostvariti djela presudna za daljnji razvoj likovne umjetnosti. Kipar Ivan Meštrovi? se svojim snažnim realizacijama probio do svjetskog glasa.Godine 1929. osnovana je grupa "Zemlja", kojoj je inicijator bio Krsto Hegeduši?, slikar pejzaža i figuralnih kompozicija, grafie`ar i ilustrator. On je 1930 osnovao Hlebinsku slikarsku školu, e`iji su glavni predstavnici Ivan Generali?, Franjo Mraz i Mirko Virius.
Glazba:
Glazbena kultura Hrvata u srednjem vijeku najve?im je dijelom dio crkvene dokumentacije, te se glazba intenzivno njegovala po crkvama i samostanima obalnog podrue`ja. Najstariji sae`uvani glazbeni zapisi - liturgijski rukopisni kodeksi, popra?eni neumatskim notnim znakovima - potjee`u iz XI stolje?a. Na obalnom podrue`ju od Istre do srednje Dalmacije razvija se u srednjem vijeku posebno autohtono glagoljsko pjevanje. U mnogim se zagrebae`kim arhivskim dokumentima od XIV stolje?a nadalje govori o svirae`ima flaute, trublje, gudae`kih instrumenata itd, iz e`ega se naslu?uje da se prigodom javnih gradskih priredbi i svee`anosti muziciralo. U prvoj polovici XVII stolje?a javila se najjae`a lie`nost hrvatske glazbe e`itavog tog razdoblja, Ivan Lukae`i? (1587 - 1648), zborovo?a i orguljaš katedrala u Splitu.
U XVIII stolje?u javljaju se kompozitori ve?ih orkestralnih djela pisanih uglavnom u klasie`nom stilu. Dubrove`anin Luka Sorkoe`evi? (1734 - 1789), autor prvih hrvatskih simfonija, dok njegov sin Antun (1775 - 1841) komponira uz simfonije i komorna i vokalna djela, te klavirsku sonatu.Ivan Mane Jarnovi? (1745 - 1804) autor je mnogobrojnih komornih djela, simfonija i violinskih koncerata, dijelom tako?er objavljenih u Parizu. U XIX stolje?u glavnim glazbenim središtem postaje Zagreb, gdje je 1827. utemeljen Musikverein, kasnije Hrvatski glazbeni zavod, koji 1829 otvara i vlastitu muzie`ku školu, koja se poe`etkom XX stolje?a pretvara u Konzervatorij, odnosno Muzie`ku akademiju. Rodoljubni zanos nadahnuo je e`itav niz glazbenika, pristaša preporoda, da komponiraju na stihove hrvatskih pjesnika solo-pjesme, budnice i davorije kao što su "Još Hrvatska nij' propala" Ferde Livadi?a, "lijepa naša domovino" Josipa Runjanina i mnoge druge, a dao je i poticaj za skladanje prvih hrvatskih opera "Ljubav i zloba" i "Porin" Vatroslava Lisinskog (1819 - 1854).
Zamah glazbenog života u doba preporoda zamro je u doba Habsburškog apsolutizma. Novo razdoblje nastupa 1870. dolaskom Ivana Zajca (1831 - 1914) u Zagreb. On je bio neobie`no plodan kompozitor, dirigent i pedagog. Prijelazno razdoblje do afirmacije nove nacionalne struje obilježava Blagoje Bersa (1873 - 1934), koji podiže hrvatsku orkestralnu glazbu na europsku razinu. U tom se razdoblju istie`e i Dora Pejae`evi? (1885 - 1923) koja je ostavila oko 60 izvorno nadahnutih kasnoromantie`arskih simfonijskih komornih i klavirskih djela. U razdoblju izme?u dva svjetska rata gotovo svi hrvatski kompozitori zastupaju nacionalni smjer. Jakov Gotovac proslavio se operom "Ero s onoga svijeta". Josip Slavenski (1896 - 1955) je efektno orkestriranim djelima i klavirskom i komornom glazbom pobudio pažnju me?unarodne glazbene javnosti. Djela Borisa Papandopula poprimaju uz folklorna obilježja i znae`ajke neoklasike i dodekafonie`ke metode. Me?u mnogobrojnim izvo?ae`kim ansamblima u Hrvatskoj najpoznatiji su Zagrebae`ka opera, koja datira još iz vremena Ivana pl. Zajca, zatim Zagrebae`ka filharmonija te Zagrebae`ki solisti.
Film:
Iako je prva producentska ku?a u Hrvatskoj utemeljena 1914. pod nazivom Croatia, prvi igrani film (Matija Gubec, A. Binie`kog i scenaristice M. Juri?-Zagorke) stvoren je pet godina kasnije. Temelje hrvatskom igranom filmu stvorili su Krešo Golik ("Djevojka i hrast", "Tko pjeva zlo ne misli"), Fedor Hanžekovi? ("Svoga tela gospodar"), Nikola Tanhofer, Veljko Bulaji? i Branko Bauer. Druga je grupa pak pokušala osuvremeniti njihovu fizionomiju. Tu su radovi Vatroslava Mimice, Zvonimira Berkovi?a, Ante Babaje, Krste Papi?a i Antuna Vrdoljaka. Sredinom pedesetih godina nastaje Zagrebae`ka škola crtanog filma. Grupa zagrebae`kih autora demonstrirala je nove pristupe u animaciji, u vezi s crtežima, scenografskim elementima, bojom i zvukom. Od 1972. godine u Zagrebu se održava Svjetski festival animiranog filma.
Znacajni kulturni doga?aji:
Dubrovae`ki ljetni festival - nastupi dramskih i glazbenih ansambala (srpanj-kolovoz)
?akovae`ki vezovi - festival slavonske folklorne baštine (srpanj)
Glazbene vee`eri u Grožnjanu
Picokijada - festival folklora
Ljetni festival Krk (srpanj-kolovoz)
Glazbene vee`eri u Osoru - otok Cres (srpanj-kolovoz)
Sinjska alka - viteški turnir
Splitski festival - nastupi dramskih i glazbenih ansambala (srpanj-kolovoz)
Me?unarodni djee`ji festival - Šibenik(lipanj-srpanj)
Varaždinske barokne vee`eri (rujan-listopad)
Festival glumca - Vukovarsko-srijemska županija (svibanj)
Vinkovae`ke jeseni - slavonska folklorna baština (rujan)
Eurokaz - me?unarodni festival alternativnog kazališta (lipanj-srpanj)
Me?unarodna smotra folklora - Zagreb (srpanj)
Bienalle suvremene glazbe - Zagreb (travanj)
Festival kazališta lutaka PIF - Zagreb (kolovoz-rujan)
Svjetski festival animiranog filma - Zagreb (lipanj)
Karnevali u gradovima Istre i Primorja
Dijelovi teksta preuzeti su iz Op?e enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.
